Repatryjant ź Minska źniaŭ u Izraili sieryjał, jaki rvie miascovyja rejtynhi
Pry kancy lutaha 2025-ha ŭ Izraili vyjšła pieršaja sieryja «Ruskaha padvorja», źniataja ŭradžencam Minska Jaŭhienam Rumanam u pary ź Dźmitryjem Malinskim. «Ruskaje padvorje» — heta ŭłasnaja nazva adnaho sa starych rajonaŭ Ijerusalima, u jakim adbyvajucca padziei. Sieryjał staŭ padziejaj u Izraili i ŭžo pierakładzieny na inšyja movy.
Padziei sieryjała razhortvajucca napačatku 1990-ch u Ijerusalimie.
Nočču na vulicy zabita repatryjatka z SSSR Volha Kipnis, na łbie vyrazana ličba — 37. Śmierć nastupiła ad spynieńnia serca.
Napačatku sprava zdajecca prostaj: u Volhi jość muž biez alibi, jaki jaŭna chłusić pra toje, čym zajmaŭsia ŭ noč śmierci žonki. U vyniku jon pryznajecca ŭ zabojstvie. Ale śledčy Ijehuda (Jakaŭ Zada Daniel), jaki ŭziaŭsia za spravu, znachodzić pryčyny samaahavoru muža — jon nie choča pryznavacca ŭ tajamnicach asabistaha žyćcia, kab nie zhubić jašče i syna.
Śledstva znachodzicca ŭ tupiku, ale tut adbyvajecca padzieja: u Izrail da Ijehudy prylataje rasijanin Andrej (Anatol Bieły), jaki pradstaŭlajecca baćkam asudžanaha da śmiarotnaha pakarańnia ŭ SSSR chłopca. Synu mužčyny inkryminujuć šerah zabojstvaŭ z asablivaj žorstkaściu, u chodzie jakich jon vyrazaŭ taksama na łbie svaim achviaram ličby. Chłopiec čakaje rasstrełu ŭ SSSR, ale zabojstva ŭ Ijerusalimie, pra jakoje baćka pračytaŭ u haziecie, adzin u adzin padobna da tych, u jakich abvinavačvajuć jaho syna.
Sieryjał lohki i z zahadkami, raspovied adbyvajecca ŭ zrazumiełym tempie, biez zaciahvańniaŭ.
Sceny, jakija pa siužecie adbyvajucca ŭ Piecierburhu, byli źniatyja ŭ Vienhryi — aŭtary nie stali zdymać u Rasii. Ad luboha scenarnaha ci finansavaha partniorstva z rasijskimi studyjami stvaralniki admovilisia.
Adnu z hałoŭnych rolaŭ vykonvaje ŭradženiec Ukrainy, zasłužany artyst RF Anatol Bieły. U 2022 hodzie Bieły źjechaŭ z Rasii ŭ Izrail, asudziŭšy vajnu. U Rasii pryznany «inšaahientam».
Aŭtarstva siužetu i režysura naležyć Jaŭhienu Rumanu i Dźmitryju Malinskamu. Jaŭhien Ruman naradziŭsia ŭ 1979 hodzie ŭ Minsku, u 1990 repatryjavaŭsia ź siamjoj u Izrail, skončyŭ Univiersitet Tel-Aviva.
Jaŭhien Ruman i Dźmitryj Malinski, fota: www.newsru.co.il