Łukašenka: Nijakaj vajny ź Jeŭropaj Pucin nie płanuje. Kali b płanavaŭ — ja b dakładna viedaŭ
Alaksandr Łukašenka zajaviŭ, što Rasija nie źbirajecca vajavać ź Jeŭropaj. A kali b takija płany byli, to jon viedaŭ by, tamu što napadać daviadziecca praz terytoryju Biełarusi. Ale niadaŭna Łukašenka kazaŭ, što zahadzia nie viedaŭ pra napad na Ukrainu.

Łukašenka zajaviŭ, što Rasija i Biełaruś «najelisia vajny», tamu napadać na krainy Jeŭropy jany nie płanujuć.
Jon prakamientavaŭ dla rasijskaj prapahandystki Volhi Skabiejevaj aściarohi Jeŭrasajuza, što Rasija moža napaści ŭ bližejšyja piać hadoŭ.
«Moža, im heta treba? A ja vam skažu, što nijakaj vajny Pucin, kiraŭnictva Rasii nie płanujuć. I nijakaj vajny praź piać hadoŭ nie budzie. Razumieješ, my najelisia na hetym prykładzie (na prykładzie vajny va Ukrainie. — NN). I navat ty, Vola, bajec samy sapraŭdny (ciapier vajna ŭ ŚMI idzie žorstkaja), ty što, padtrymała b praź piać hadoŭ vajnu suprać Polščy? Nie, navošta heta nam treba? Heta im treba, kab napružvać situacyju», — skazaŭ Łukašenka.
Jon zajaviŭ, što viedaŭ by ab płanach Rasii, kali b takija byli.
«Słuchajcie, nu kali b źbiralisia, to ja b dakładna viedaŭ, tamu što ŭsia apieracyja (była b praź biełaruskuju terytoryju. — NN) — paŭtary tysiačy miaža z prybałtami i palakami. U nas takich płanaŭ niama.
Adnojčy ja z Pucinym abmiarkoŭvaŭ prablemu pa jeŭrapiejcach, kali jany nas pačali pałochać, što jany zakryjuć Bałtyku, i Rasija nie zmoža handlavać pa Bałtycy. Ja tak u žart kažu: «Viedaješ, Uładzimir Uładzimiravič, daviadziecca vajennymi sudami supravadžać suchahruzy našy». My pažartavali, paśmiajalisia i ŭsio.
Voś u takim płanie. A davoli heta realna, kali jany nas pasprabujuć začynić u parušeńnie mižnarodnych pravił. My ž nie leziem na ich terytoryju. I my nikoli nie płanavali nijakaha napadu na Jeŭropu. Jany heta cudoŭna viedajuć», — adznačyŭ Łukašenka.
Cikava, što zusim niadaŭna, u intervju amierykanskamu błohieru Maryjo Naufału, Łukašenka tak kazaŭ pra pačatak vajny suprać Ukrainy:
«Mianie časta pytajucca, ci viedaŭ ja pra toje, što heta vajna pačniecca ŭ lutym try hady tamu. Nie, ja nie viedaŭ. Ale, kali b viedaŭ, ja b Ukrainu tady nie abaraniaŭ. Tamu što ŭ hety momant užo my znachodzilisia ŭ stadyi ekanamičnaj vajny z Ukrainaj».
Pry hetym, jak viadoma, rasijskija vojski vykarystoŭvali dla ŭvarvańnia terytoryju Biełarusi.
U ciapierašnim intervju Skabiejevaj Łukašenka taksama zajaviŭ, što nie viedaŭ pra płany napadać z terytoryi Biełarusi, a rasijskija sałdaty pajšli na Kijeŭ, bo nibyta paśla vučeńniaŭ im było tak zručniej trapić dadomu.
U inšym intervju, ukrainskaj prarasijskaj prapahandystcy Dyjanie Pančanka, Łukašenka taksama zajaŭlaŭ, što Pucin nie papiaredžvaŭ jaho ab pačatku ŭvarvańnia, a tolki namiaknuŭ za dzień da pačatku vajny.
Uvarvańnie rasijskich vojsk z terytoryi Biełarusi ŭ Ukrainu jon niadaŭna tłumačyŭ prykładna tak: rasijcy vychodzili ź Biełarusi paśla vučeńniaŭ, ale potym raptam źviarnuli ŭ bok Ukrainy.
Kamientary