Ułada3535

Łukašenka: U Biełarusi dziejničała da 15 tysiač bajevikoŭ Ukrainskaj paŭstanckaj armii

«Ja zapytaŭ peŭnyja materyjały, kab nie vyhladać dyletantam abo čałaviekam, jaki ŭ svoj čas paddaŭsia savieckaj prapahandzie, — raskazaŭ Alaksandr Łukašenka žurnalistam 23 sakavika. — Akazvajecca, arhanizacyi ŭkrainskich nacyjanalistaŭ, a paśla bajavy atrad UPA, Ukrainskaja paŭstanckaja armija, stvorany jašče ŭ 1929 hodzie na ŭkrainskim Paleśsi. Zatym jany raspaŭsiudzili svoj upłyŭ na ŭsio Paleśsie, i da kanca vajny ŭžo bajevikoŭ hetych arhanizacyj u nas [u Biełarusi] dziejničała da 15 tysiač. Heta ŭžo prystojnaja armija, i nie adna. I likvidavali hetyja bandy tolki ŭ 50-ch hadach, prybrali apošnich, jakija dziejničali na Paleśsi ŭžo jak adzinočki.

Jany źniščyli tysiačy našych ludziej! Skažycie, kali ludzi, jakija siońnia va ŭładzie va Ukrainie, asacyjujuć siabie z hetymi nieludziami, to jakoje ŭ nas, biełarusaŭ, pavinna być da hetaha staŭleńnie, dyj nie tolki ŭ biełarusaŭ? Adpaviednaje.

Ale ja skazaŭ, što va ŭładzie va Ukrainie vielmi roznyja ludzi. Tam jość prafiesijanały, narmalnyja ludzi, biźniesmieny. Da adnych ja staŭlusia dobra, da inšych — nie vielmi. Za imi stajać hrupy ludziej. Jak by ja da ich ni staviŭsia, dobra ci drenna, ź imi treba vybudoŭvać adnosiny. Kali jany, viadoma, buduć pracavać va ŭładzie va Ukrainie, kali zastanucca palitykami. Heta vyznačać budučyja prezidenckija i parłamienckija vybary va Ukrainie. Voś kaho narod na vybarach padtrymaje, z tym my i budziem vybudoŭvać adnosiny.

Čamu? Bo heta abjektyŭna. Ukraina — naša susiedka. Družalubnaja, navat u asabistym płanie nie čužaja dla mianie ziamla, i maja Ukraina, i respublika. Tamu my budziem ź imi vybudoŭvać adnosiny.

Absalutnaja bolšaść ukrainskaha naroda — našy ludzi. Jany takija ž, jak my.

Mnie pryjšłosia jašče dzieciukom, 20-hadovym, kali skončyŭ svaju pieršuju VNU, słužyć u pahraničnych vojskach, u vojskach Kamiteta dziaržaŭnaj biaśpieki, na zachodniaj miažy. Centr našaj akruhi byŭ u Kijevie. Apošni hod słužby, kala taho, ja słužyŭ u atradzie instruktaram palityčnaha adździeła. I ŭ siłu śpiecyfiki svajoj pracy (ja vioŭ usiu kamsamolskuju rabotu) mnie pryjšłosia vielmi časta byvać u svajoj akruzie na zachodniaj miažy, u Lvoŭskim pamiežnym atradzie. U nas byŭ Brescki, Lvoŭski, Adeski, pa-mojmu, dalej Leninhradski, Prybałtyjskija atrady, ja tam časta byvaŭ. I voś heta było majo pieršaje sudakranańnie z tak zvanymi «zapadencami».

Viedajecie, ja nikoli nie skažu, što heta ludzi, jakija adroźnivajucca ad nas. Ja ź imi i paśla sutykaŭsia, kali pracavaŭ u sielskaj haspadarcy, jany pryjazdžali da nas pracavać. Heta vielmi pracavityja, vielmi prystojnyja, dobryja ludzi.

Palityki vinavatyja ŭ tym, što padzialili Ukrainu. Moža być i nie padzialili, moža heta ŭ ich hałovach, u srodkach masavaj infarmacyi jany vypluchvajuć, što Ukraina padzielena na Zachodniuju i Uschodniuju. I tam, i tam vydatnyja ludzi. Vyradkaŭ, prabačcie mnie, adščapiencaŭ, drennych ludziej i ŭ nas, i va Ukrainie, i ŭ Rasiei, a na Zachadzie jašče bolš chapaje. U siamji nie biez vyradka. Ale ŭ asnoŭnym heta taki pracavity narod, što nam prosta i nie śniłasia.

Padzialili, ja jašče raz padkreślivaju, Ukrainu na Zachodniuju i Uschodniuju tolki palityki. Taksama možna pravieści paralel, vy heta bačyli, u nas taja ž situacyja była: Zachodniaja Biełaruś i Uschodniaja.

Jašče da prezidenctva, budučy deputatam, kali pačynaŭ pracavać, ja časta byvaŭ u Zachodniaj Biełarusi i zachaplaŭsia, jak jany pracujuć, asabliva ŭ Hrodzienskaj vobłaści. Ja pracavaŭ na krajnim uschodzie i zachaplaŭsia ich pracaj. My zaŭsiody kazali pra toje, što dziakujučy tamu, što jany tam, u zachodniaj častcy, žyli va ŭmovach pryvatnaj ułasnaści, jany navučylisia pracavać, nie stracili ŭmieńnie pracavać. A my na ŭschodzie tak, niesurjozna.

Ale my ž hetuju hrań nikoli nie pravodzili, što Zachodniaja Biełaruś — heta takija drennyja, niadobryja, čužyja, a na ŭschodzie — heta dobryja ludzi. My nikoli tak nie kazali! Pierad mnoj stajała zadača — vyraŭnavać takuju situacyju. I my vyraŭnoŭvajem jaje za košt padciahvańnia ŭschodnich abłaściej da ŭzroŭniu haspadarańnia i pracy ŭ zachodnich.

Heta naša dasiahnieńnie, što siońnia ŭžo niama nijakaj roźnicy. Navat ja nie moh tady takoha ŭjavić. Siońnia heta jość na samaj spravie, bo my pravodzili vielmi akuratnuju palityku», — pachvaliŭsia Łukašenka.

Kamientary35

Ciapier čytajuć

«Pračytajcie jaje historyju». Łukašenku daviałosia apraŭdvacca pierad Pucinym za hieorhijeŭskija stužki11

«Pračytajcie jaje historyju». Łukašenku daviałosia apraŭdvacca pierad Pucinym za hieorhijeŭskija stužki

Usie naviny →
Usie naviny

Z-za čerhaŭ na miažy z Polščaj «Minsktrans» arhanizuje biaspłatnuju pierasadku pasažyraŭ

U Hiermanii zabili aŭtarku biestseleraŭ pra ruskich, kijaŭlanku Alaksandru Frolich

Pahladzicie, jakimi modnymi łakacyjami abzavioŭsia Park Horkaha16

Na Palinu Šarendu-Panasiuk zaviali dźvie kryminalnyja spravy2

33-hadovy biełaruski kikbaksior-čempijon pamior ad redkaj ankałohii7

Aŭtobus ź biełarusami pierakuliŭsia pad Varšavaj1

Jaki pryhožy trend: ludzi pieratvarajuć svaje hazony ŭ niakošanyja łuhi10

Unačy pa usioj terytoryi Biełarusi byli zamarazki, aproč adnaho horada4

Siońnia Radaŭnica — dzień, kali naviedvajuć mahiły prodkaŭ2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Pračytajcie jaje historyju». Łukašenku daviałosia apraŭdvacca pierad Pucinym za hieorhijeŭskija stužki11

«Pračytajcie jaje historyju». Łukašenku daviałosia apraŭdvacca pierad Pucinym za hieorhijeŭskija stužki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić