«Ja pavinien pazvanić našamu kurataru». Jak zavozili mihrantaŭ u Biełaruś — cikavyja detali ź pierachoplenych telefonnych razmoŭ
Vydańnie Politico i «Biełpoł» apublikavali pierachoplenyja telefonnyja zvanki, u jakich siłaviki i turfirmy abmiarkoŭvajuć, jak być ź mihrantami i jakija daručeńni pa ich pastupali.

U materyjale žurnalistki Taćciany Ašurkievič pryviedzieny niekalki telefonnych razmoŭ i dakumientaŭ, jakija raskryvajuć niekatoryja momanty arhanizacyi na biełaruskaj miažy kryzisu ź mihrantami 2021 hoda.
Asabistaja kamanda ministra
U mai 2021 hoda Łukašenka zajaviŭ, što spynić sproby strymlivać patok narkotykaŭ i mihrantaŭ praź miažu ź ES.
Zapis razmovy, jakaja adbyłasia ŭ tym ža miesiacy pamiž namieśnikam načalnika kryminalnaha vyšuku Minskaj vobłaści Iharam Kačałavym i namieśnikam načalnika Hałoŭnaha ŭpraŭleńnia pa baraćbie z arhanizavanaj złačynnaściu i karupcyjaj MUS Michaiłam Biedunkievičam, śviedčyć ab tym, što słovy nie razyšlisia sa spravaju.

Kačałaŭ: Michaił Piatrovič, zvaniu vam pa takoj spravie, moža, vas zacikavić. U nas u Łahojsk pryjechali z Afryki futbalisty. Nu, tam futbołu navučacca. I ŭ vyniku dva futbalisty «śvincili» ŭčora.
Biedunkievič: Kudy?
Kačałaŭ: U nieviadomym napramku. Pačynajem raźbiracca. Akazvajecca, u Breście, u Małaryckim rajonie takaja situacyja była 5 čysła hetaha miesiaca.
Biedunkievič: Nu, ja zrazumieŭ temu. Hladzicie: asabista była kamanda ministram pastaŭlena. Nie zajmacca mihracyjaj, jakaja idzie tranzitam u Jeŭropu. Prapali, nu, prapali. Słava Bohu. Tolki b jany nie tut lehalizavalisia. Usio, što tudy … Nie pieraškadžać. Ja viedaju hetu temu. Nam «na paŭzu» skazali. A tak, dziakuj za infarmacyju.
Źmiena schiemy
U pačatku zaprašeńni ŭ Biełaruś mihrantam vydavaŭ «Centrkurort», jaki ŭvachodzić u strukturu ŭpraŭleńnia spravami Łukašenki.
Adnak schiema pracavała niadoŭha. U ŚMI źjaviłasia infarmacyja ab vialikaj kolkaści zamiežnikaŭ na vulicach, u kafe i handlovych centrach, i ich prybyćcio źviazvali z «Centrkurortam».
U vyniku daviałosia chutka źmianiać schiemu. Da spravy dałučyli pryvatnikaŭ. Zamiest «Centrkurorta» chadajnictvy ab vydačy vizy stała padavać kampanija «Askartur». Jaje dyrektaram byŭ były supracoŭnik upraŭleńnia MUS pa baraćbie z ekanamičnymi złačynstvami Dźmitryj Korabaŭ.
U adnoj z razmoŭ jon davodzić:
«Było šmat navin ab tym, što «Centrkurort» vozić nielehałaŭ. I jany skazali, što im pastupiła ŭkazańnie źvierchu hetuju pracu spynić. Uličvajučy, što jany nam heta skazali tolki ŭčora, my tam pieraroblivali chadajnictvy».
POLITICO publikuje razmovu, jakaja adbyłasia 15 červienia 2021 hoda pamiž namieśnikam dyrektara «Centrkurorta» Alaksiejem Strelčankam i ŭžo zhadanym vyšej Dźmitryjem Korabavym z «Askartur».
Strelčanka, zdajecca, ustryvožany. Zachodnija ŚMI, kaža jon, bjuć tryvohu praź mihrantaŭ, jakija ŭciakli, i jamu treba dać spravazdaču pierad zasnavalnikami.
«Vy tut sočycie ŭ internecie. Tak tut u niekatorych zachodnich srodkach infarmacyi padniałasia vałtuźnia. (…) Zrazumieła, zacikavilisia našy zasnavalniki. I voś mianie vyklikajuć. Niejkuju infarmacyju [dać]. (…)
Jak raniej było. Reakcyja była, kali niechta nie vylecieŭ, to reakcyja była imhniennaja pamiežnikaŭ. Ciapier ja hladžu, niejkija pasłableńni jość. Tamu nam nichto z tych, chto kantraluje ŭjezd, nie źviartaŭsia.
(…) Kali zakranie na ŭradavym uzroŭni nas, pa našych zaprašeńniach davać niejkaje tłumačeńnie, to ŭ nas takich vypadkaŭ voś hetaha «masavaha ŭciakactva» [niama]… Adzinkavyja vypadki byli zaŭsiody», — davodzić Strelčanka.
U inšaj razmovie Strelčanka prosić pryvieźci jamu dakumienty i davodzić:
«Ja pavinien pazvanić našamu kurataru tudy, va Upraŭleńnie spravami, pieršamu namieśniku, jaki daŭ mnie daručeńnie. Ja pavinien siońnia jamu zrabić spravazdaču, jakuju schiemu my prapanoŭvajem. Tamu, kali ja da jaho pajedu, pavinien pakazać — voś pradpryjemstva jość takoje. Patłumačyć jamu. Pakazać dakumienty».
Pad «kurataram» majecca na ŭvazie Mikałaj Sielivanaŭ.
Praca z pahraničnikami
Jak vynikaje sa źmiestu razmoŭ, u pieršyja miesiacy kryzisu mihrantaŭ, jakich łavili na miažy pahraničniki, viartali turfirmam.
Tak, u adnoj razmovie pahraničnik prosić Korabava pryjechać zabrać vosiem čałaviek, ale nie razumieje, chto za ich adkazvaje. Toj davodzić:
«My abodva — «Askartur» i «Centrkurort» — my abodva adkazvajem za [mihrantaŭ]. My pracujem pa damovie ab supracoŭnictvie… My partniory, asabliva pa Iraku. (…) Jany prylatajuć pa chadajnictvie «Centrkurorta», ale heta ludzi našy, tamu što my ŭ ramkach damovy ab supracoŭnictvie raźvivajem hety napramak».

U inšaj razmovie pahraničnik cikavicca ŭ Korabava, ci zabrali mihrantaŭ. Toj adkazvaje stanoŭča i raskazvaje, što jany žyvuć u adnym pakoi z hidam. «Pašparty ŭ mianie, telefony ŭ mianie. Jany z hidam siadziać pad zamkom. Kluč tolki ŭ mianie. Ich tolki kormiać», — havoryć Korabaŭ i infarmuje, što ŭ «sieradu jany vylatajuć».
20 červienia 2021 hoda Korabavu patelefanavaŭ pahraničnik.
«Dobraj ranicy», — adkazaŭ Korabaŭ.
«Pytańnie, ci dobraja, — pačuŭ Korabaŭ u adkaz. — U vas pa hrupavoj vizie zhubilisia dva čałavieka. (…) Mnie nieabchodna, kab vy pierakinuli fatahrafii ich pašpartoŭ, kab ich asoby zaśviedčyć. I treba, kab vy ich u Minsku sustreli. Zaraz my ich prystrašym, kab jany bolš hetaha nie rabili. I vam na kantrol, kab jany vylecieli. U nastupny raz złovim — ułupim im departacyju. Hulajuć tam, dzie nie treba. (…) Jany hulali niedaloka ad miažy z Polščaj».
«Irakcy raspaŭzajucca pa Biełarusi, jak muraški»
U inšaj razmovie z pahraničnikam Korabaŭ skardzicca:
«Irakcy raspaŭzajucca pa Biełarusi, jak muraški. U nas žopa. Zrabili niedahlad słužby, nie pakaraŭšy pieršyja dźvie hrupy, jakija ŭciakli. Raniej adrazu za heta davali pračuchacca. [Ciapier] jany zakryli vočy. I irakcy tam u siabie ŭ Bahdadzie padumali: «Kali atrymałasia ŭ tych dźviuch hrup, to čym my horšyja?» Hruba kažučy, z turystaŭ z samalotaŭ 80 pracentaŭ hetych voś debiłaŭ ujazdžaje».
Pierachoplenyja telefonnyja razmovy śviedčać, što ŭ «Askartur» viedali ab sapraŭdnaj mecie bolšaści «turystaŭ».
Tak, u adnoj z razmoŭ Dźmitryj Korabaŭ kaža pra kurdaŭ, jakija prylacieli:
«Jany tam biez sumak i bieź ničoha ŭvohule. Uvohule pi**c. Po**h, hałoŭnaje, kab bilety nabyvali. Pravilna? Nazad prosta napałovu pusty samalot palacić».
U inšaj razmovie z supracoŭnicaj adnaho z hatelaŭ Korabaŭ prosić być bolš uvažlivymi da hrupy kurdaŭ, jakija pavinny zasialicca. Žančyna prapanuje dla bolšaha kantrolu za ich pieramiaščeńniem nie addavać im pašparty.
«A heta biez roźnicy. Jany (pašparty — NN) im nie patrebnyja. Jany kali ŭciakajuć, jany ŭvohule dakumienty «skidvajuć», kab ich nielha było apaznać. I biežanstva prosta», — davodzić Korabaŭ.
Jak piša vydańnie, spasyłajučysia na atrymanyja dakumienty, chadajnictvy ab vydačy viz padavali i inšyja biełaruskija kampanii, siarod jakich «Sidon tur» i «Bierahavaja zorka» (paźniej pierajmienavanaja ŭ World Travel). Paźniej zaprašeńni stali vydavacca praz Rasiju.
Kamientary
Pry čym tut chutkaść žurnalistaŭ abo ŭłady?
Darečy, kab dvojčy nie ŭstavać: u artykule politico jość usie zapisy ŭ mp3. Nie viedaju, čaho siudy ich nie pierakinuli.