Prapahanda pakazała adjezd ajcišnikaŭ z vakzała ŭ 2022 hodzie, źniaty schavanaj kamieraj
Prapahandystka Ksienija Lebiedzieva kaža, što na ciahnik ajcišnikaŭ pravodziŭ top-mieniedžar EPAM Andrej Šubadzioraŭ.

Dziaržaŭny telekanał «Biełaruś 1» vypuściŭ siužet «Biełaruski kod», u jakim pakazaŭ źniatyja schavanaj kamieraj kadry adjezdu ajcišnikaŭ z čyhunačnaha vakzała Minska 4 sakavika 2022 hoda — na dziaviaty dzień paśla pačatku poŭnamaštabnaj vajny Rasii suprać Ukrainy.
Na pieršym frahmiencie vidać vialikaja hrupa ludziej, što stajać na płatformie kala ciahnika, na jaki adbyvajecca pasadka. Mužčynski hołas za kadram daje apošnija nastaŭleńni. Pry hetym samoha vystupoŭcy nie vidać. Zdymki viaducca na adlehłaści.
Mužčyna supakojvaje ludziej, abiacaje, što ich pa pryjeździe sustrenuć, i zapeŭnivaje, što ŭmovy jak pracy, tak i žyćcia ŭ krainie ich rełakacyi lepšyja, čym u Biełarusi. Pry hetym nazva krainy nie hučyć.
«Samaje hałoŭnaje — vas sustrenuć. Jość takoje paniaćcie tam, jak IT Park. Heta padobna da našaha PVT, ale nieparaŭnalna lepš z punktu hledžańnia staŭleńnia da ludziej i ŭsiaho astatniaha. Nijakaj prapahandy.
Uzrovień žyćcia tam dla vas zručniejšy, čym tut. Ceny tam na pradukty i na ŭsio astatniaje značna mienšyja. Porcyju płovu, daražejšuju za 5 dalaraŭ, vy nie znojdziecie.
Nastupnaje. Vielmi važna, kab vy razumieli, my vyrašali adnu prablemu — jak tudy zavieźci charošych śpiecyjalistaŭ. My jaje vyrašali, i vyrašyli jaje inšyja ludzi.
Vy tudy zajazdžajecie. Tam ciapier vielmi aktyŭny, burny rost IT-industryi. Hałoŭnaje, što ja chaču skazać. Pieršaje — pastarajciesia zakachacca ŭ hety horad. Tady vam budzie praściej pieražyć hetuju tuhu pa radzimie».
Prapahandystka Ksienija Lebiedzieva kaža, što hołas mužčyny naležyć Andreju Šubadzioravu. Jon zajmaje pasadu namieśnika hienieralnaha dyrektara EPAM Systems u Biełarusi.

Andrej Šubadzioraŭ (źleva) na sustrečy z kiraŭnictvam IT Parka Uźbiekistana. 22 studzienia 2022 hoda. Fota: it-park.uz
U minułym Šubadzioraŭ — pałkoŭnik, načalnik vajskovaha infarmacyjnaha ahienctva «Vajar». Dahetul kiravaŭ redakcyjaj sajta Ministerstva abarony. Z padačy Šubadziorava arhanizoŭvali kibierturniry, kab papularyzavać patryjatyčnaje vychavańnie, byŭ stvorany sumiesny prajekt z kampanijaj Wargaming — «Błohiery ŭ vojsku».
U nastupnym frahmiencie videa ŭ kadry znachodzicca nievialikaja hrupa ludziej siarod jakich i toj, chto zdymaje schavanaj kamieraj. Jany stajać i razmaŭlajuć na Pryvakzalnaj płoščy. Pry hetym kamiera vyšej za ich plečy nie zdymaje.
Šubadzioraŭ tłumačyć, što vyjazdžajuć u asnoŭnym vykanaŭcy klučavych prajektaŭ. I robiać jany heta nie pa svajoj voli. Paźniej jon nazyvaje i krainu — Uźbiekistan:
«Vyjazdžajuć u asnoŭnym klučavyja prajekty, u jakich uładalniki prajektaŭ skazali: «Chłopcy, vy musicie heta zrabić, inakš my vaš prajekt vyviedziem uvohule. To-bok vychodzić što? Nam płaciać hrošy siudy. Ale kali ludzi vyleciać, prajekt pojdzie, ludzi zastanucca biez pracy, i hrošaj u biudžecie nie budzie».
Mužčyna dadaje, što heta skaračeńnie ryzyk. Plus jany adkryli ofis va Uźbiekistanie, i staić zadača jaho vyraścić.
«U nas ofisy ŭ 70 krainach. Pytańnie staić u tym, što tam na 800 tysiač u minułym hodzie ludziej pryrasło. Kožny hod raście na 600 tysiač. Ujaŭlajecie? A heta ab čym havoryć? Ab tym, što jany tam majuć patrebu ŭ pracy. A my majem patrebu ŭ ludziach. A ekśpiertyza naša takaja, jakoj niama nidzie ŭ śviecie. My takich śpiecyjalistaŭ navučajem, jakich niama nidzie».
Mužčyna davodzić, što ŭ ich ofisie va Uźbiekistanie brakavała daśviedčanych supracoŭnikaŭ, ale padziei, jakija adbylisia, niečakana dazvolili hetuju prablemu vyrašyć:
«Tam nie chapaje sieńjornych śpiecyjalistaŭ. My mieli patrebu tam, [dumali], kab ich pieravieści pa niejkich umovach. A vychodzić, što ciapier biez nas heta ŭsio rašyli.
Tudy pajechali ludzi, i jana tam užo apynucca. Pa [ŭłasnaj] voli, pa niavoli — nie važna».
Šubadzioraŭ dadaje, što adjezd časovy: «My im skazali: chłopcy, kali vy chočacie papracavać hodzik, zastańciesia. Vam tam zabiaśpiečać umovy. U nas tam jość damoŭlenaści ź miascovym PVT».
Prapahandystka Ksienija Lebiedzieva, jakaja raźmiaściła hety frahmient videa ŭ svaim telehram-kanale, napisała, što na im «zdymki ź pierona čyhunačnaha vakzała ŭ Minsku, kali pieršy ciahnik z ajcišnikami pakinuŭ kranu».
«Naš robat stajaŭ za śpinaj Łukašenki na Nacyjanalnym schodzie». Paśpiachovy IT-biznesmien raskazaŭ, čamu źjechaŭ z krainy
«Ajcišniki nie buntujuć, nu i chren ź imi». Libier pra Jančeŭskaha, Bahracova i Dobkina
«Siońniašniaja vizitoŭka Biełarusi — palityčny teror». Taćciana Marynič pra rełakiejt, palityku i PVT
Kamientary
Naša niva, začiem vy voobŝie udielajetie ciełuju staťju etoj bondarievoj babie? Budietie jejo každyj bried obsmakivať?
Takaja ž aŭtarytarnaja kraina, jak i Biełaruś, kudy ruki łukašenskaha Khb lohka daciahnucca.
Pałkoŭnik nakiroŭvaje ajcišnikaŭ ŭ pastku.